U vrijeme agresije i genocida na Bosnu i Hercegovinu, u opkoljenom Sarajevu 28. septembra 1993. godine drugog dana zasjedanja Prvog bošnjačkog sabora je usvojena Deklaracija o vraćanju povijesnog imena Bošnjacima, a 1994. je donesen i zakon u kojem je naziv Musliman zamijenjen nazivom Bošnjak. Vraćanjem starog, povijesnog imena Bošnjak, Bošnjaci se čvrsto vežu za državu Bosnu i Hercegovinu i njenu državnopravnu tradiciju, za bosanski jezik i bošnjačku duhovnu tradiciju. Za Bošnjake i Bošnjakinje je ovo veliki datum, datum kada su vratili pravo na bošnjačku historiju, kulturu, tradiciju, nacionalni identitet i bosanski jezik, pravo koje se ostvaruje unutar multietničke, multivjerske i multikulturne, jedinstvene, suverene države Bosne i Hercegovine u njenim historijskim granicama. Na taj dan u opkoljenom Sarajevu donijeta je odluka o povratku historijskog imena Bošnjak i bosanskog jezika, te deklaracija o jedinstveni državi BiH u njenim historijskim granicama. Ujedinjeni narodi su u svoj kalendar unijeli ovaj praznik kao Međunarodni dan Bošnjaka. Bošnjaci vide Bosnu i Hercegovinu kao slobodnu i demokratsku državu, koja će čuvati i produbljivati stoljetne zasade tolerancije i međusobnog poštovanja svih ljudi i svih tradicija što u njoj žive. Bosna i Hercegovina je jedina domovina Bošnjaka. Nikakva trenutačna dejtonska rješenja ne mogu izbrisati hiljadugodišnju historijsku vertikalu sraslosti Bošnjaka sa Bosnom i Hercegovinom, ni bošnjačku vjeru u prolaznost legalizovanih rezultata agresije i genocida. Bošnjaci, su oduvijek bili miroljubiv narod, koji je svoju sudbinu i život vezao za povijesni prostor na kojem stoljećima postoji. Okrivljavanje Bošnjaka koji su bili žrtva agresije i genocida braneći svoju zemlju, Bošnjaka koji u toj odbrani nisu ni korak stupili na tlo država agresora, uzelo je isuviše maha i traje predugo. Vrijeme je da se s tim definitivno prekine i da se jasno i glasno kaže istina: za agresiju na Bosnu i Hercegovinu krivi su agresori. I za zločine, krivi su zločinci. I za smrt ubijenih Bošnjaka i Bošnjakinja krivi su oni koji su ih pobili, a ne Bošnjaci koji su bili njihove nevine žrtve.
Ali termin Bošnjak nije izmišljen na tom Saboru. Bošnjak kao termin je poznat svakom ko imalo poznaje bosanskohercegovačku historiju i narodnu tradiciju. Deklaracijom kao izjavom o bošnjaštvu Sabor je želio da okonča višegodišnje razgovore o nužnosti vraćanja nacionalnog i historijskog imena, Bošnjak. Termin Musliman donosio je velike nesporazume i lišavao njegove nosioce prirodnoga prava i pojma o zemlji, jeziku i narodu. Termin Musliman u nacionalnom smislu, potkrijepljen velikim M i malim m, postao je potpuno deplasiran u mnogim jezicima koje ove termine pišu istim slovom. Nacionalno ime Bošnjak je historijski, etnički i kulturni termin koji simbolizije jedinstvo bošnjačke historije, kulture, tradicije, jezika i vjere unutar jedinstvenog multidimenzionalnog bošnjačkog bića, na osnovu kojih se to bošnjačko biće razlikuje od drugih bosanskohercegovačkih nacionalnih konstanti. Bošnjaci su dostigli svoj cilj, dobili su svoje nacionalno ime koje im historijski pripada, čime je zaokružen bošnjački nacionalni identitet.
Renominacijom nacionalnog imena, Bošnjaci su iz anonimnosti iskoračili na povijesnu scenu i prvi put se legitimirali kao ravnopravni politički subjekt u evropskoj zajednici naroda u uslovima kada su svi državni režimi i sve nacionalne ideologije susjednih naroda osporavali i negirali poseban bošnjački nacionalni identitet. Vraćanje nacionalnog imena je ogroman povijesni dobitak za bošnjački narod. Na identitetsko-kulturološkoj ravni realizirana su postignuća koja su bošnjački narod kolektivno definirala, a koja prethodnih decenija nisu bila izvodljiva. Bošnjaci su nasljednici onoga što je Bosna i Hercegovina kao zemlja, kao država i kao povijesni subjekt bila i jeste. To bošnjačko svojstvo nikoga ne isključuje iz sudjelovanja u tom naslijeđu, ali neće da bude žrtva parcijalnih odluka da se identificira i veže za narodnosnu ideju, interese i državno pravo nekih drugih država i naroda.
Činjenica je da se više od 51 posto građana Bosne i Hercegovine na posljednjem popisu izjasnilo kao Bošnjaci te da se oko 54 posto građana u popisu izjasnilo da im je maternji jezik bosanski. Bošnjaci podignite glavu, jer na vašem čelu nema nijednog traga niti znaka za stid. Naprotiv, vaše čelo svjedoči da pripadate narodu i naciji čija sva kultura i tradicija odišu sa toliko humanizma i pozitivne energije da jedino što zaslužujete jeste da ponosno, dostojanstveno i slobodno hodite ma gdje bili, u matici ili dijaspori. Stanja genocidnih stradanja koliko god bilo česta u historiji, nikada nisu porazila i slomila Bošnjake. Nikada više neće drugi određivati ime i sudbinu bošnjačkog naroda. Bošnjaci su odlučili da preuzmu odgovornost za sebe i Bosnu i Hercegovinu. Pobjeda Armije Republike Bosne i Hercegovine nad agresorskim vojskama sakrivena je Dejtonskim sporazumom. To nismo zaboravili.
Veoma je važno da svi Bošnjaci kao i svi ostali narodi u Bosni i Hercegovini i dijaspori znaju zašto upravo na ovaj datum Bošnjaci obilježavaju kao svoj nacionalni praznik.To je dan, kada su nakon teške borbe, povratili nepravedno oduzeto pravo, da sebe nazivaju onako kako žele i da budu ono što jesu –Bošnjaci.
Kanadski Bošnjaci su bili, jesu i ostaće nacionalno promotivni u kanadskom Kulturnom mozaiku. Upotrebom faktografskih i historijskih činjenice kanadska javnost je upoznata sa bošnjačkom historijom, tradicijom, kulturom, bosanskim jezikom. Rezultat navedenih aktivnosti je priznanje nacionalnog imena Bošnjak u kanadskim statističkim i drugim dokumentima i priznanje bosanskog jezika kao World heritage language na osnovu čega je otvoreno više škola bosanskog jezika u Kanadi.
Suprostavljajući se kontinuiranom dovođenju u pitanje vraćanje naziva Bošnjaci, kao i kontinuiranom negiranju bosanskog jezika, Bošnjaci u Kanadi će uvjek obilježavati ovaj datum, sačuvati ga od zaborava, graditi mostove prijateljstva, saradnje i suživota sa građanima Kanade bez razlike na vjersku i nacionalnu pripadnost i tako dati doprinos kanadskom Kulturnom mozaiku, kanadskoj državi i društvu.
28. septembar je dan svih Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i širom svijeta. Bošnjaci slaveći svoj nacionalni dan i poštujući svoje nacionalno ime i jezik ne izdvajaju se iz matice Bosne i Hercegovine, ne žele da se getoiziraju u Bosni i Hercegovini nego su kao i u uslovima agresije i genocida odlučni za očuvanje i razvoj države Bosne i Hercegovine kao multietničke, evropske, demokratske i slobodne države.
Svim Bošnjacima u matici i dijaspori neka je sretan dan povratka Bošnjaštvu, Dan Bošnjaka.
Profesor Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada